To no grijati – to no zra iti
Stanovati zdravo i bez plijesana!
Richtig heizen – richtig lüften - Kroatisch

Na osnovu klimati nih uvjeta u našim krajevima moraju se stambene prostorije dvije tre ine
u godini grijati da bi se postigla ugodna prostorna temperatura. Za vrijeme zimskih mjeseca
postoji u stanovima i ku ama poja ana opasnost za tvorbu gljivice plijesni. Pojavljanje
gljivica plijesni ne dovodi samo do ošte enja dobra zravlja kod stanovnika, nego isto do
ošte enja gra evinskih objekata.
Posebno pozadinsko znanje za Vas:
Gljivice plijesni stvaraju se u glavnom na unutrašnjim stranama vanjskih zidova – poja ano u
kupaonicama, kuhinjama i spava im sobama – ali isto iza ve eg namještaja i iza slika.
Povla ivaju i kroz vlažna mjesta i mrlje od vlage koja se na ovim mjestima brzo stvaraju,
dobivaju spore gljivenih plijesni, koje se nalaze lebde i u zraku, odli no plodno tlo na kojem
raskošano rastu i napreduju. Poslijedice su esto velike mrlje gljivenih plijesni i stvaranje
truležeg mirisa.
Prvi zaklju ak da su vlažna mjesta odn. tvorba gljivica plijesni poslijedice vanjskog
prodorenja vode je esto pogrešan, jer samo u rijetkim slu ajevima dolazi voda s vana.
Ve inom dolazi vlaga iznutra, naime nastaje kroz zrak u prostorijama:
Zrak ima prirodno svojstvo da prima i akumulira vodu. Zato sadržava zrak na elno odre eni
dio vode u obliku nevidljive vodene pare. Sposobnost zraka za akumulaciju vode odn. vlage
u obliku vodene pare ograni ena je ali i ovisi pored zra nog tlaka u posebnoj mjeri od zra ne
temperature. Što je ve a zra na temperatura što više može zrak primiti vodu odn. vlagu i što
viša je relativna zra na vlaga.
Primjer: 1 m3 zraka pri temperaturi od 0° C može primiti maksimalno 5 grama vode. Pri
temperaturi od 20° C mogu se ali naprotiv do 17 grama vode i pri 30° C ak do 30 grama
vode od jednog 1 m3 zraka akumulirati.
Ako se ohladi vlaga sa zrakom napunjena, može zrak puno više vlage akumulirati i
prekora uje se takozvana granica zasi enosti. Onda izlu uje zrak jedan dio vlage: izlu ena
vlaga kondenzira i taloži se kao voda.
Proces kondenzacije izvršava se na onom mjestu prostora na kojem se pojavljaju najniže
površinske temperature. Tamo se najbrže ohla uje zrak tako da se tuj granica zasi enosti
najprije prekora uje. To su esto kutovi sobe koji se nalaze na vanjskim zidovima, prelazi
vanjskih zidova prema kutovima sobe kao i prozorski nadvoji. Zato se ozna uju ova mjesta
isto kao toplinski i hladni mostovi.
Ali isto iza ve eg namještaja, slikama ili zavjesima može kondenzirati zra na vlaga, jer tuj ne
cirkulira zrak kako treba a prisutna vlaga zraka se ne transportira u dovoljnoj mjeri.
Manjina ljudi je toga vješta kolike su koli ine vode koje se svakog dana pri normalnoj
upotrebi jednog stana ili jedne ku e izlu uju kroz stanovnike i stim preuzimaju od zraka. Ve
u toku spavanja absorbira ovjek svake no i odprilike jedan litar vode preko zraka zadihanja
i preko kože. Dodatno je zrak optere en od vlage pri kuhanju, pranju su a, kupanju,
tuširanju, pranju, sušenju rublja i sli nim postupcima. Isto biljke u sobi doprinose svoj dio za
vlagu zraka, jer veli ina vode za zaljevanje isparuje se. Ukupno se oslobo uju u jednom
doma instvu za 4 osobe dnevno do 15 litara vlage u obliku vodene pare.
Zaklju ak:
Od zraka primljena vlaga mora se redovno kroz dovoljnu izmjenu zraka izvesti iz stana, da
nebi pri zashla ivanju zraka došlo do ošte enja putem vlage ili do tvorbe gljivice plijesni.

Kako se to no grije?
To nim grijanjem i zra enjem ne ušte ujete Vi samo energiju, nego isto stvarate zdravu
prostornu klimu u Vašem stanu. Ako Vi uvažite naše upute i savjete možete uštediti sebi i
najmodavcu ljutnju i troškove, jer ve inom možete sprije iti tvorbu plijesni i ošte enje na
objektu.
Naša ukazivanja i savjeti za to no grijanje:
- Dovoljno i kontinuirano zagrijavajte sve sobe u stanu / u ku i. Zagrijavajte isto sobe
koje ne koristite stalno ili u kojima držite niže temperature.
- Nemojte pustiti da padne temperatura unutrašnjih zidnih površina od vanjskih zidova
nikada ispod više od 17° C. Sem toga je baš na vanjskim zidovima dovoljna
cirkulacija zraka puno važna. Zato nemojte namještaj – naro ito taki sa zatvorenim
postoljem – nikada previše postaviti blizu zida. Na elno treba se držati razmak od 5
cm – 10 cm izme u namještaja i zida.
- Davanje topline kroz grijalice ne smije biti sprije ena kroz namještaj, preodijevanja ili
duge zavjese. Nemojte isto koristite grijalice kao površinu za ostavljanje stvari. Jer pri
zastoju topline u blizini grijalice registrira Vaš razvodnik troškova za grijanje
pove anje potrošnje za grijanje za 10 – 20 %, koju morate Vi platiti.
- Vrata prema sobama u kojima se manje grije trebaju se zatvarati i temperiranje tih
prostorija namještava se kroz grijalice u tim sobama. Ina e stiže s toplim zrakom iz
ja e zagrijanih prostorija previše zra ne vlage u hladnije prostorije, koja se pri
ohla ivanju zraka taloži kao kondenzat. Biljke s ve im listovima i s visokim
isparivanjem trebaju se smjestiti u prostorijama koje se ja e griju.
- Po mogu nosti sušite mokre ru nike i haljine u slobodi. Dodatno trebate nakon
upotrebe suho brisati mokru keramiku kao i tuš i kadu za kupanje.
- Na elno nemojte koristiti tapete ili premaze koji su površinski pe a eni da nebi
prekinuli “sposobnost disanja” od zidova.

Kako se zra i to no?
Poklonite isto zra enju sobe i stana potrebnu pažnju. Zra enje ne služi samo izmjeni
istrošenog zraka kroz novi, higieni no besprijekoran zrak, nego isto za odvo enje zra ne
vlage iz stana.
Zra ite svjesni energije, ali po potrebama. Upravo se pri zra enju gubi energija za grijanje,
ali to se mora podnositi u interesu zdravih prostorno klimati nih odnosa i za zaštitu
gra evinskog objekta. Svakako se treba gubitak energije za grijanje što više smanjiti, tim što
Vi kratko, ali intensivno zra ite. Zato bi trebali kratko širom otvoriti prozore i vrata i dodatno
stvoriti propuh i prozore ne samo otvoriti na kip/prevrnuti. Nakon pet do deset minuta
izmjenjen je potrošeni, vlažni prostorni zrak kroz suhi svježni zrak, koji nakon kratkog
zagrijavanja može opet dodatno primati vodenu paru. Ovako “udarno zra enje” treba se više
puta dnevno ponoviti.
“Udarno zra enje” ima prednost u tome da samo umakne toplina, koja je istrošena u zraku,
dok puno ve i akumulirani volumen topline u zidovima i namještaju ostaje o uvan i nakon
zatvaranja prozora potpomaže da se brzo ugrije sviježni zrak.
Naša ukazivanja i savjeti za to no zra enje:
- Za vrijeme grijanja izbjegavajte „stalno zra enje“ kroz prozore otvorene na kip
/prevrnute ili kroz otvorena vrata, jer tim se prouzrokuje bitno ve i gubitak topline nego
pri nanišanim „udarnim zra enjem“.
- Zra ite po mogu nosti ujutro sve prostorije kratko, ali intensivno – naro ito kupatila i
spava e sobe. Zra ite preko dana podjeljeno tri do etiri puta, tim što napravite
propuh – prije svega nakon kuhanja, tuširanja i kupanja.
- Za vrijeme zra enja zavrnite ventile grijalica odn. vratite natrag termostate u prostorijama.
Zatvaranje ventila grijalica se samo smije u initi za vrijeme kratkog „udarnog zra enja“, a
nakon zra enja morate ventile opet otvoriti.