Ta no grejati – ta no zra iti
Stanovati zdravo i bez plesana!
Richtig heizen – richtig lüften - Serbisch

Na osnovu klimati nih uveta u našim krajevima moraju se stambene prostorije dve tre ine u
godini grejati da bi se postigla ugodna prostorna temperatura. Za vreme zimskih meseca
postoji u stanovima i ku ama poja ana opasnost za stvaranje gljivice plesni. Pojavljanje
gljivica plesni ne dovodi samo do ošte enja dobra zravlja kod stanovnika, nego isto do
ošte enja gra evinskih objekata.
Posebno pozadinsko znanje za Vas:
Gljivice plesni stvaraju se u glavnom na unutrašnjim stranama vanjskih zidova – poja ano u
kupatilima, kuhinjama i spava im sobama – ali isto iza ve eg nameštaja i iza slika.
Povla ivaju i kroz vlažna mesta i mrlje od vlage koja se na ovim mestima brzo stvaraju,
dobivaju spore gljivenih plesni, koje se nalaze lebde i u zraku, odli no plodno tlo na kojem
divno rastu i napreduju. Posledice su esto velike mrlje gljivenih plesni i stvaranje truležeg
mirisa.
Prvi zaklju ak da su vlažna mesta odn. stvaranje gljivica plesni posledice vanjskog
prodorenja vode je esto pogrešan, jer samo u retkim slu ajevima dolazi voda s vana.
Ve inom dolazi vlaga iznutra, naime nastaje kroz zrak u prostorijama:
Zrak ima prirodno svojstvo da prima i akumulira vodu. Zato sadržava zrak na elno odre eni
dio vode u obliku nevidljive vodene pare. Sposobnost zraka za akumulaciju vode odn. vlage
u obliku vodene pare ograni ena je ali i ovisi pored zra nog pritiska u posebnoj meri od
zra ne temperature. Što je ve a zra na temperatura što više može zrak primiti vodu odn.
vlagu i što viša je relativna zra na vlaga.
Primer: 1 m3 zraka pri temperaturi od 0° C može primiti maksimalno 5 grama vode. Pri
temperaturi od 20° C mogu se ali naprotiv do 17 grama vode i pri 30° C ak do 30 grama
vode od jednog 1 m3 zraka akumulirati.
Ako se ohladi vlaga sa zrakom napunjena, može zrak puno više vlage akumulirati i
prekora uje se takozvana granica zasi enosti. Onda vreba zrak jedan dio vlage: Vrebena
vlaga kondenzira i taloži se kao voda.
Proces kondenzacije izvršava se na onom mestu prostora na kojem se pojavljaju najniže
površinske temperature. Tamo se najbrže ohla uje zrak tako da se tuj granica zasi enosti
najpre prekora uje. To su esto oškovi sobe koji se nalaze na vanjskim zidovima, prelazi
vanjskih zidova prema oškovima sobe kao i prozorski nadvoji. Zato se ozna uju ova mesta
isto kao toplinski i hladni mostovi.
Ali isto iza ve eg namještaja, slikama ili zavjesima može kondenzirati zra na vlaga, jer tuj ne
cirkulira zrak kako treba a prisutna vlaga zraka se ne transportira u dovoljnoj meri.
Manjina ljudi je toga vešta kolike su koli ine vode koje se svakog dana pri normalnoj
upotrebi jednog stana ili jedne ku e vrebaju kroz stanovnike i stim preuzimaju od zraka. Ve
u toku spavanja absorbira ovek svake no i odprilike jedan litar vode preko zraka zadihanja i
preko kože. Dodatno je zrak optere en od vlage pri kuhanju, pranju su a, kupanju, tuširanju,
pranju, sušenju veša i sli nim postupcima. Isto biljke u sobi doprinose svoj dio za vlagu
zraka, jer veli ina vode za zaljevanje isparuje se. Ukupno se oslobo uju u jednom
doma instvu za 4 lica dnevno do 15 litara vlage u obliku vodene pare.
Zaklju ak:
Od zraka primljena vlaga mora se redovno kroz dovoljnu izmenu zraka izvesti iz stana, da
nebi pri ohla ivanju zraka došlo do ošte enja putem vlage ili do stvaranja gljivice plesni.

Kako se ta no greje?
Ta nim grejanjem i zra enjem ne ušte ujete Vi samo energiju, nego isto stvarate zdravu
prostornu klimu u Vašem stanu. Ako Vi uvažite naše upute i savete možete uštediti sebi i
najmodavcu ljutnju i troškove, jer ve inom možete spre iti tvorbu plesni i ošte enje na
objektu.
Naša ukazivanja i saveti za ta no grejanje:
- Dovoljno i kontinuirano zagrejavajte sve sobe u stanu / u ku i. Zagrejavajte isto sobe
koje ne koristite stalno ili u kojima držite niže temperature.
- Nemojte pustiti da padne temperatura unutrašnjih zidnih površina od vanjskih zidova
nikada ispod više od 17° C. Sem toga je baš na vanjskim zidovima dovoljna
cirkulacija zraka puno važna. Zato nemojte nameštaj – naro ito taki sa zatvorenim
postoljem – nikada previše postaviti blizu zida. Na elno treba se držati razmak od 5
cm – 10 cm izme u nameštaja i zida.
- Davanje topline kroz grejalice ne sme biti spre ena kroz nameštaj, oblaganja ili duge
zastore. Nemojte isto koristite radijatore kao površinu za ostavljanje stvari. Jer pri
zastoju topline u blizini radijatora registrira Vaš razvodnik troškova za grijanje
pove anje potrošnje za grijanje za 10 – 20 %, koju morate Vi platiti.
- Vrata prema sobama u kojima se manje greje trebaju se zatvarati i temperiranje tih
prostorija nameštava se kroz radijatore u tim sobama. Ina e stiže s toplim zrakom iz
ja e zagrijanih prostorija previše zra ne vlage u hladnije prostorije, koja se pri
ohla ivanju zraka taloži kao kondenzat. Biljke s ve im listovima i s visokim
isparivanjem trebaju se smestiti u prostorijama koje se ja e greju.
- Po mogu nosti sušite mokre peškire i haljine u slobodi. Dodatno trebate nakon
upotrebe suho brisati mokru keramiku kao i tuš i kadu za kupanje.
- Na elno nemojte koristiti tapete ili premaze koji su površinski zape a eni da nebi
prekinuli “sposobnost disanja” od zidova.

Kako se zra i ta no?
Poklonite isto zra enju sobe i stana potrebnu pažnju. Zra enje ne služi samo izmeni
istrošenog zraka kroz novi, higieni no besprekoran zrak, nego isto za odvo enje zra ne
vlage iz stana.
Zra ite svjesni energije, ali po potrebama. Upravo se pri zra enju gubi energija za grejanje,
ali to se mora podnositi u interesu zdravih prostorno klimati nih odnosa i za zaštitu
gra evinskog objekta. Svakako se treba gubitak energije za grejanje što više smanjiti, tim
što Vi kratko, ali intensivno zra ite. Zato bi trebali kratko širom otvoriti prozore i vrata i
dodatno stvoriti promaju i prozore ne samo otvoriti na kip/prevrnuti. Nakon pet do deset
minuta izmenjen je potrošeni, vlažni prostorni zrak kroz suhi svežni zrak, koji nakon kratkog
zagrejavanja može opet dodatno primati vodenu paru. Ovako “udarno zra enje” treba se
više puta dnevno ponoviti.
“Udarno zra enje” ima prednost u tome da samo umakne toplina, koja je istrošena u zraku,
dok puno ve i akumulirani volumen topline u zidovima i nameštaju ostaje o uvan i nakon
zatvaranja prozora potpomaže da se brzo ugrije sviježni zrak.
Naša ukazivanja i saveti za ta no zra enje:
- Za vreme grejanja izbegavajte „stalno zra enje“ kroz prozore otvorene na kip
/prevrnute ili kroz otvorena vrata, jer tim se prouzrokuje bitno ve i gubitak topline nego
pri nanišanim „udarnim zra enjem“.
- Zra ite po mogu nosti ujutro sve prostorije kratko, ali intensivno – naro ito kupatila i
spava e sobe. Zra ite preko dana podeleno tri do etiri puta, tim što napravite
promaju – pre svega nakon kuhanja, tuširanja i kupanja.
- Za vreme zra enja zavrnite ventile radijatora odn. vratite natrag termostate u prostorijama.
Zatvaranje ventila radijatora se samo smije u initi za vreme kratkog „udarnog zra enja“, a
nakon zra enja morate ventile opet otvoriti.